Povijest na nov i digitalan način

//Povijest na nov i digitalan način

Istražite povijest na nov i digitalan način koristeći društvene mreže i ostale online alate.

Povijest na nov i digitalan način

Sjećate li se povijesti u vrijeme dok ste bili u školskim klupama? Dobro se sjećam grafoskopa i grafofolija koje je nastavnik povijesti pažljivo izdvajao iz svojih papira. Sjećam se i klimavog ogledala koje je projektirao sliku na ploču. Inače, za nove generacije koje ne mogu zamisliti razrednu nastavu bez Powerpointa i ostalih programa svetog Office paketa – grafoskop je prethodnica projektoru. Nešto kao Miley Cyrus Ariani Grande. U upotrebi je bio osamdesetih i devedesetih godina 20.stoljeća, a po mom primjeru – i puno kasnije.

Dok su još 80-ih godina 20. stoljeća u Americi na svijet stizala djeca imena Atari ST, Commodore 64/Amiga, ZX 80/ZX 81, ZX Spectrum, u malenom gradiću u zaleđu Dalmacije još su se 2007. koristile grafofolije.

Uzmimo sad u obzir nastanak digitalne povijesti, koji je ukratko opisala kolegica kroatolginja i povjesničarka, Matea Jalžečić na svom blogu: Digitalna povijest i sama ima svoju povijest razvoja. Počela se razvijati zajedno s informatikom i komunikacijskim znanostima. Na lenti vremena stavili bi početak u 60-e i 70-e godine 20. stoljeća. Tek u 90-ima dolazi do svojevrsnoga zamaha digitalne povijesti. Naravno, treba imati na umu da je u ovome slučaju digitalna povijest neosporno vezana uz razvoj informatike. Osoba koja je možda najviše pomogla razvoju ove grane bio je Roy Rosenzweig. Osnovao je 1994. godine Centar za povijest i nove medije pri Sveučilištu George Mason (SAD). Centar se sastoji od povjesničara, programera, grafičkih dizajnera, projektnih menadžera, sociologa, nastavnika i svih ostalih koji čine ideju digitalne povijesti.

Ono na što Jalžečić upozorava jest da digitalna povijest ne znači samo znati napraviti prezentaciju, malo prosurfati internetom i tu i tamo napisati koji stručni članak. Nadalje ističe: Ako je u svojim počecima ona imala fokus na online publiku, prezentaciju sadržaja, istraživanje i stvaranje baze podataka, ona danas ima širi fokus te se bavi različitim projektima, 3D modeliranjem, analizom velikih baza podataka, tehničkim inovacijama, analizom teksta, digitalnom kartografijom.

Povijest na nov, zanimljiv način

Istraživanje povijesti

Sad kad ste dobili širi uvid što je to digitalna povijest i kako je nastala, zapitajte se – kako možete doprinijeti istoj i kako je prezentirati mlađim generacijama na jedan didaktičan i zabavan način? Jer – sami stvaramo povijest.

Nedavno se u zagrebačkom tunelu Grič održala multimedijska interaktivna izložba pod nazivom Croatia je Hrvatska. O njoj sam napisala iscrpan izvještaj, ali moje oduševljenje i mjesecima iza nje nije jenjalo. Izložba je na interdisciplinaran način sažela 133 godine dramatične hrvatske povijesti i smatram da je to fenomenalna ideja.

Osim ovako dobrih projekata, povijest živi i na društvenim mrežama – tu su stranice poput Povijest.hr, Hrvatska povijest, Hrvatska povijest od A do Ž, Historiografske novine i druge.

Istražite digitalnu povijest

I sama sam digitalizirala povijest. I to na Instagramu. Da, Instagramu – na kojoj velika većina ljudi objavljuje sadržaj poput hrane, pića, izlazaka i putovanja. Projekt sam nazvala Beli Zagreb Grad, a za njega sam dobila i brojna priznanja, uključujući Pročelnikovo priznanje. O čemu se tu radi? Beli Zagreb Grad su zapravo kratke anegdote iz hrvatske povijesti, crtice i zanimljivosti o onima koji su nekoć hodali zagrebačkim ulicama. Ljudi su prepoznali da ono što radim – radim s ljubavlju. Imala sam odlične fotografije – zašto ih ne bi spojila s poviješću – pomislila sam. Zašto sam onda odabrala Instagram, a ne Facebook? Ako gledamo na to s marketinške strane – mnogi će reći – zbog algoritma, zbog jednostavnijeg dolaska do followera, veće vidljivosti, manje negativnosti i slično. Ali, smatram da bi se i u marketingu trebalo krenuti od sebe i od onoga što zapravo prodaje neki proizvod – a to su osjećaji. Kad se navečer idete opustiti na kauč – idete li na Facebook i pratite političke komentare i stranice ili idete na Instagram i pratite lijepe slike prirode, putovanja i svojih prijatelja? O tome vam govorim. Ili – kad kupujete neki proizvod – sigurno ga ne kupujete jer vidite sate i sate koje su proizvođači uložili u njega, dizajn i kvalitetu – nego jer vam nešto znači. Jer vam treba. Jer će razveseliti nekoga od vaših najdražih. Jer vjerujete u priču koja će početi s kupnjom tog proizvoda. Ista stvar je i s marketingom na društvenim mrežama. Ono po čemu se razlikuje Beli Zagreb Grad od ostalih stranica tog tipa jest što Beli Zagreb Grad ima priču. Nije samo lijepa fotografija, nego i priča koja se tiče nas samih. Priča iz naše prošlosti.

Za manje od godinu dana, broj zaljubljenika u povijest i Zagreb narastao je na 10.000, ali brojka ne jenjava. Dakako, bilo bi vrijeme za širenje projekta. Tko zna, možda mi baš 2018. to i donese.

To je moj doprinos digitalnoj povijesti. A koji je vaš?

Od |2018-11-01T17:21:13+00:00siječanj 29, 2018|Marketing|

O Autoru:

Barbara Grgić studentica kroatologije i latinskog jezika na Hrvatskim studijima u Zagrebu. Svoju digitalnu karijeru započela je volontiranjem kao novinar, lektor i Community Manager u brojnim portalima poput Studentski.hr, Collage.hr, Ziher.hr i sl. Znanje s fakulteta i vještine dobivene volontiranjem na portalima spojila je u vlastiti projekt "Beli Zagreb Grad", zanimljive priče iz hrvatske kulturne i političke povijesti u digitalom obliku. Kad ne digitalizira povijest, radi kao CM Netokracije i Content Creator projekata: SmartNinja, Digitalna karijera, Ladies of New Business, OMGcommerce i Svijet aplikacija.