Povijest na nov i digitalan način
Share on facebook
Share on twitter
Share on linkedin
Share on email
Share on whatsapp

Povijest na nov i digitalan način

Istražite povijest na nov i digitalan način koristeći društvene mreže i ostale online alate.

Sjećate li se povijesti u vrijeme dok ste bili u školskim klupama? Dobro se sjećam grafoskopa i grafofolija koje je nastavnik povijesti pažljivo izdvajao iz svojih papira. Sjećam se i klimavog ogledala koje je projektirao sliku na ploču. Inače, za nove generacije koje ne mogu zamisliti razrednu nastavu bez Powerpointa i ostalih programa svetog Office paketa – grafoskop je prethodnica projektoru. Nešto kao Miley Cyrus Ariani Grande. U upotrebi je bio osamdesetih i devedesetih godina 20.stoljeća, a po mom primjeru – i puno kasnije.

Dok su još 80-ih godina 20. stoljeća u Americi na svijet stizala djeca imena Atari ST, Commodore 64/Amiga, ZX 80/ZX 81, ZX Spectrum, u malenom gradiću u zaleđu Dalmacije još su se 2007. koristile grafofolije.

Uzmimo sad u obzir nastanak digitalne povijesti, koji je ukratko opisala kolegica kroatolginja i povjesničarka, Matea Jalžečić na svom blogu: Digitalna povijest i sama ima svoju povijest razvoja. Počela se razvijati zajedno s informatikom i komunikacijskim znanostima. Na lenti vremena stavili bi početak u 60-e i 70-e godine 20. stoljeća. Tek u 90-ima dolazi do svojevrsnoga zamaha digitalne povijesti. Naravno, treba imati na umu da je u ovome slučaju digitalna povijest neosporno vezana uz razvoj informatike. Osoba koja je možda najviše pomogla razvoju ove grane bio je Roy Rosenzweig. Osnovao je 1994. godine Centar za povijest i nove medije pri Sveučilištu George Mason (SAD). Centar se sastoji od povjesničara, programera, grafičkih dizajnera, projektnih menadžera, sociologa, nastavnika i svih ostalih koji čine ideju digitalne povijesti.

Ono na što Jalžečić upozorava jest da digitalna povijest ne znači samo znati napraviti prezentaciju, malo prosurfati internetom i tu i tamo napisati koji stručni članak. Nadalje ističe: Ako je u svojim počecima ona imala fokus na online publiku, prezentaciju sadržaja, istraživanje i stvaranje baze podataka, ona danas ima širi fokus te se bavi različitim projektima, 3D modeliranjem, analizom velikih baza podataka, tehničkim inovacijama, analizom teksta, digitalnom kartografijom.

Povijest na nov i digitalan način

Istraživanje povijesti

Sad kad ste dobili širi uvid što je to digitalna povijest i kako je nastala, zapitajte se – kako možete doprinijeti istoj i kako je prezentirati mlađim generacijama na jedan didaktičan i zabavan način? Jer – sami stvaramo povijest.

Nedavno se u zagrebačkom tunelu Grič održala multimedijska interaktivna izložba pod nazivom Croatia je Hrvatska. O njoj sam napisala iscrpan izvještaj, ali moje oduševljenje i mjesecima iza nje nije jenjalo. Izložba je na interdisciplinaran način sažela 133 godine dramatične hrvatske povijesti i smatram da je to fenomenalna ideja.

Osim ovako dobrih projekata, povijest živi i na društvenim mrežama – tu su stranice poput Povijest.hr, Hrvatska povijest, Hrvatska povijest od A do Ž, Historiografske novine i druge.

Istražite digitalnu povijest

I sama sam digitalizirala povijest. I to na Instagramu. Da, Instagramu – na kojoj velika većina ljudi objavljuje sadržaj poput hrane, pića, izlazaka i putovanja. Projekt sam nazvala Beli Zagreb Grad, a za njega sam dobila i brojna priznanja, uključujući Pročelnikovo priznanje. O čemu se tu radi? Beli Zagreb Grad su zapravo kratke anegdote iz hrvatske povijesti, crtice i zanimljivosti o onima koji su nekoć hodali zagrebačkim ulicama. Ljudi su prepoznali da ono što radim – radim s ljubavlju. Imala sam odlične fotografije – zašto ih ne bi spojila s poviješću – pomislila sam. Zašto sam onda odabrala Instagram, a ne Facebook? Ako gledamo na to s marketinške strane – mnogi će reći – zbog algoritma, zbog jednostavnijeg dolaska do followera, veće vidljivosti, manje negativnosti i slično. Ali, smatram da bi se i u marketingu trebalo krenuti od sebe i od onoga što zapravo prodaje neki proizvod – a to su osjećaji. Kad se navečer idete opustiti na kauč – idete li na Facebook i pratite političke komentare i stranice ili idete na Instagram i pratite lijepe slike prirode, putovanja i svojih prijatelja? O tome vam govorim. Ili – kad kupujete neki proizvod – sigurno ga ne kupujete jer vidite sate i sate koje su proizvođači uložili u njega, dizajn i kvalitetu – nego jer vam nešto znači. Jer vam treba. Jer će razveseliti nekoga od vaših najdražih. Jer vjerujete u priču koja će početi s kupnjom tog proizvoda. Ista stvar je i s marketingom na društvenim mrežama. Ono po čemu se razlikuje Beli Zagreb Grad od ostalih stranica tog tipa jest što Beli Zagreb Grad ima priču. Nije samo lijepa fotografija, nego i priča koja se tiče nas samih. Priča iz naše prošlosti.

Za manje od godinu dana, broj zaljubljenika u povijest i Zagreb narastao je na 10.000, ali brojka ne jenjava. Dakako, bilo bi vrijeme za širenje projekta. Tko zna, možda mi baš 2018. to i donese.

To je moj doprinos digitalnoj povijesti. A koji je vaš?

Imate možda u planu projekt?

Opišite nam vaše želje i ciljeve, odgovoriti ćemo vam vrlo brzo.